Srna Capreolus capreolus

Značajke

Približno polovicu dana provode na ispaši ili troše na preživanje. Najviše se hrane lišćem i travom, a pasu i na travnjacima i usjevima. Čitave se godine zadržavaju na jednom mjestu, obično tamo gdje je ženka okotila mlade. Srnjaci žive u šumama.

Vrsta	Sisavac
ŽIVOTNI PROSTOR	Crnogorična šuma, Listopadna šuma
veličina	dužine 95–135 cm, visine do ramena 65–75 cm
Težina	15-30 kg

opis

Srna je mala vrsta iz porodice jelena. Rep praktički i nema. Glava je, gledano sa strane, trokutastog oblika. Oči i uši su velike. Dlaka je dugačka, kruta i krhka. Ljeti je crveno-smeđa, a zimi siva ili sivo-smeđa. Mladunčad je u osnovi pješčano-smeđa s crnim i bijelim pjegama po tijelu. Nakon šest tjedana pjege postaju manje vidljive, a u potpunosti nestaju tek prilikom prve promjene dlake u listopadu. Samci (srnjaci) imaju na čelu kratke rogove. U potpunosti razvijeni rogovi sastavljeni su od grane roga na kojoj su osim njezinog zašiljenog vrha i prednji i stražnji parožak. Na dnu grane je tzv. rožište, a površina grane je grbava. Srnjacima prvo rogovlje raste već u studenom ili prosincu, a u veljači mu otpadne. Rogovlje je koštana tvorevina. Odraslom srnjaku rogovlje počne rasti u prosincu, a do kraja ožujka ili travnja je već u potpunosti razvijeno i očišćeno. Otpada mu od rujna do studenog. Malo rogovlje može iznimno narasti i staroj srni. Spretno se kreće u gustom šumskom raslinju i voli kratko trčanje, ali ne na duge pruge. U slučaju opasnosti bježi u grmlje.