Značajke
Krivokljunu prutku prepoznajemo po dugom zelenom kljunu i zelenim nogama. Često je primjećujemo u plićacima obala kako klizi po plitkoj vodi i s površine lovi manje beskralježnjake ili pak otvorenog kljuna trči za manjim ribama.
Vrsta |
Ptica |
ŽIVOTNI PROSTOR |
Jezero, Močvara, Morska obala, Rijeke |
veličina |
30 - 34 cm |
Težina |
190 g |
opis
Krivokljuna prutka mjeri 30 do 34 cm u dužinu, a raspon krila joj je od 55 do 62 cm. Prepoznajemo je po dugim zelenim nogama i dugom, razmjerno snažnom kljunu koji je lagano savijen prema gore. Noge mladunčadi i ptica u zimskom perju su nešto neprimjetnije, sivo-zelene boje. I baza kljuna je sivo-zelena, a vrh kljuna je crne boje. Gornji dio - leđa i krila - sive je boje. Mladunčad je s gornje strane tamnija, sa svjetlo obrubljenim perjem koje tvori prugasti uzorak; po prsima su ravnomjerno prugasti, a njihov je trbuh bijele boje. Odrasli su u zimskom perju s gornje strane svjetlosivi, a po prsima sivkasti, bez izraženog uzorka, dok su ljeti obojani kontrastnijim bojama. Krivokljuna prutka je pretežito mesojed koji se hrani kako danju tako i noću. Glavni dio njezine prehrane predstavljaju kukci, posebice kornjaši i njihove ličinke te kolutićavci (gujavice i pijavice) i rakovi. Često je možemo vidjeti kako u plitkoj vodi lovi mlade ribice.
Od kraja travnja do srpnja pojedinačni se parovi uglavnom gnijezde u borovim šumama koje uspijevaju uz močvare, bare, jezera ili rijeke na sjeveru Europe. Jedan od roditelja, obično ženka, početkom srpnja leti prema zimovalištu, a preostali dio porodice slijedi je nakon mjesec dana. Zime provode na jugu Afrike ili u Australiji, gdje se zadržavaju u blizini vode: na močvarama i uz jezera u unutrašnjosti ili u lagunama, šumama mangrova te uz riječne delte. Kod nas možemo krivokljune prutke najčešće primijetiti u preletu, kada na naplavljenim i močvarnim travnjacima te uz plitke vode stajaćice odmaraju od dugog puta i čekaju na povoljne uvjete za nastavak selidbe.