Veliki podzviždač Numenius arquata

Značajke

Veliki podzviždač je najveći među pticama koje spadaju u porodicu podzviždača. Zajedno s 9 do 15 cm dugačkim, prema dolje okrenutim kljunom mjeri od 48 do 57 cm. Ženke su u usporedbi s mužjacima nešto veće i imaju dulji kljun. Raspon njegovih krila je između 89 i 106 cm.

Vrsta	Ptica
ŽIVOTNI PROSTOR	Jezero, Močvara, Morska obala, Rijeke, Travnjak
veličina	48 -57 cm
Težina	730 g

opis

Neupadljivo je obojena ptica na dugim, plavo-sivim nogama koje se s ravnomjernim uzorkom tamnih prugica i linija na sivo-smeđoj podlozi odlično stapaju s okolinom. U letu nam pokazuje bijelu trticu koja se proteže sve do leđa te bijeli trbuh i tamne, skoro crne vrške krila. Oblik kljuna prilagođen je kljucanju o meku podlogu na kojoj traži svoju omiljenu hranu – gujavice. Veliki dio prehrane velikog podzviždača predstavljaju i kukci, ponajprije kornjaši i skakavci, a neće odbiti ni rakove, mekušce, paukove i povremeno ulovljene ribe ili kakvog drugog malog kralježnjaka. Povremeno se voli počastiti i bobičastim voćem ili sjemenkama. Veliki podzviždač je ptica selica, a većina se iz toplih krajeva u područja gniježđenja vraća u travnju. Pojedinačni se parovi od travnja do srpnja uglavnom gnijezde u barama, otvorenim pašnjacima te izrazito obrađenim, prije svega vlažnim i močvarnim travnjacima. U tople krajeve, gdje provodi zimu, leti između srpnja i studenog. Zimi se voli zadržavati u blizini vode, prije svega uz more, a možemo ga pronaći i uz jezera i rijeke u unutrašnjosti. Zimi se udružuje u mala jata koja zajedno traže hranu. Noći voli provesti u većim jatima u zajedničkim prenoćištima. Kod nas se i dalje gnijezdi na rijetkim područjima, no smatra se kritički ugroženom gnjezdaricom.