Pršljivac Philomachus pugnax

Značajke

Pršljivac je srednje veliki vivak razmjerno velikog trupa i male glave na dugom vratu te srednje dugog i lagano zakrivljenog kljuna.

Vrsta	Ptica
ŽIVOTNI PROSTOR	Jezero, Močvara, Morska obala, Ribnjak, Travnjak
veličina	22 - 32 cm
Težina	130 g

opis

Raspon njegovih krila iznosi od 46 do 60 cm. Razlika među spolovima je izrazita u veličini; mužjaci su značajno veći od ženki. Zimi su svi pršljivci, kako mužjaci tako i ženke, slično obojani – trbušna strana je svjetlija, sive do bijele boje, s gornje strane su tamniji, smeđe-sivi, a baza kljuna ima bijeli obrub – ljeti je skoro svaka ptica drugačija. To se posebice odnosi na mužjake koji se ljeti posve promijene. Zaodjenu se jednoličnim do izrazito poprečnim prugastim crnim, smeđim, narančasto-smeđim ili bijelim svadbenim perjem koje je dulje na vratu i tvori veliki ovratnik. Perje na glavi tvori „uši“, bradavice na licu se povećavaju, a perje s lica otpadne. Pršljivac je ptica selica koja se od svibnja do kolovoza gnijezdi na sjeveru Europe. Hrani se na deltama rijeka i obalama mora te na velikim, cjelovitim močvarama u nizinama. Nakon završenog gniježđenja pršljivci se sakupljaju u velika jata koja mogu brojiti više tisuća ptica te zajedno lete na zimovanje na Sredozemlje, u Afriku i Bliski istok. Redovito se zaustavljaju kod nas tijekom seobe, ponajviše na močvarnim travnjacima i obalama jezera, a rjeđe i prezime. Tijekom gniježđenja pršljivac se hrani skoro isključivo kopnenim i vodenim kukcima. U preletu i zimi njegovu prehranu, osim kukaca, sačinjavaju i rakovi, pauci, mekušci, gujavice, žabe, sitne ribe i sjemenke žitarica te ostale trave, šaš i vodene biljke.