Značajke
U šumama se nalazi šest različitih vrsta hrastova: hrast lužnjak (Quercus robur), hrast kitnjak (Quercus petrea), hrast medunac (Quercus pubescens), hrast cer (Quercus cerris), hrast crnika (Quercus ilex) i hrast suplutnjak (Quercus crenata).
Vrsta |
Drveće (makrofanerofiti) |
ŽIVOTNI PROSTOR |
Listopadna šuma, Polje, Travnjak |
veličina |
do 45 m visok |
Težina |
do 90 tona |
opis
U Sloveniji su najrašireniji hrast lužnjak i hrast kitnjak koji se pojavljuju kao mješavine u lisnatim i mješovitim šumama. U prošlosti su kod nas uspijevale prije svega nizinske šume hrasta lužnjaka koji su posječeni zbog poljoprivrede. Danas je kao hrastova šuma sačuvana samo još Krakovska šuma kod Kostanjevice na Krki i nekoliko ostataka u pokrajini Pomurje. Ukupna drvna zaliha hrastova u slovenskim šumama iznosi oko 8 %. Hrastove ugrožava hrastova pepelnica.
Hrast lužnjak (Quercus robur) možemo pronaći u nizinskim šumama gdje su tla nešto vlažnija. Uspijeva uz rijeke i jezera. Hrast lužnjak može narasti do 45 m visine i dostići promjer do 2,5 m. Ima snažan i dobro razvijen korijenski sustav. Njegova je kora sive boje; u mladosti glatka, a kasnije ispucala. Uzdužne pukotine su snažne i duboke, a poprečne su pliće. Listovi su kožasti s 5 do 7 para režnjeva, dugački do 15 cm i široki do 10 cm. Listovi imaju kratku peteljku (0,5 do 1 cm). Cvate u svibnju, a žir dozrijeva u listopadu. Najbolje uspijeva u dubokom, mineralima i humusom bogatom tlu s visokim podzemnim vodama. Uz to mu odgovaraju i povremeno poplavljena područja.
Drvo je vrlo cijenjeno. Tvrd je i postojan. Njegova gustoća iznosi od 390 do 790 kg/m3. Upotrebljava se za izgradnju brodova (jarboli) i parketa, u tesarstvu, za izgradnju namještaja, u građevini i izgradnji bačava. Kora se upotrebljava u zdravstvu zbog tanina i drugih ljekovitih svojstava. Žir se upotrebljava u prehrani domaćih životinja.
Hrast kitnjak (Quercus petrea) je naša četvrta najraširenija vrsta drveta. Njegov udio u drvnoj zalihi iznosi 6,2 %. Raširen je gotovo po cijeloj Sloveniji. Rijetko ga pronalazimo na dnu dolina i kotlina jer voli nešto toplija i suša staništa.
Hrast kitnjak može narasti do 40 m visine i postići promjer debla do 3 m. Njegova kora je siva i plitko ispucana. Izraženije su uzdužne pukotine. Njegov glavni korijen je vrlo snažan. Listovi su kožasti s 5 do 9 para režnjeva, dugački do 12 cm i široki do 7 cm. Peteljke su dugačke od 1,5 do 4 cm. Cvate u svibnju, a žir dozrijeva u listopadu. Dobro uspijeva na svježim, prozračnim i blago kiselim pješčano-glinastim tlima. Gode mu svježa tla i loše podnosi vode stajaćice. Potrebne su mu velike količine svjetla.
Drvo je nešto manje cijenjeno od hrasta lužnjaka, iako ne zaostaje kvalitetom. Njegova gustoća iznosi oko 660 kg/m3. Upotrebljava se za izradu pokućstva, parketa i bačava. Od kore se dobiva tanin koji se upotrebljava za štavljenje kože. Žir se upotrebljava kao hrana za domaće životinje (svinje).